Osoba koja boluje od dijabetesa je uslovno zdrava osoba
Izjava poznatog dijabetologa Eliota Joslina: Diabetes mellitus je bolest savremenog doba. Uz adekvatno, dugoročno liječenje, motivaciju i edukaciju, takve osobe mogu da žive potpuno normalnim životom. Na taj način mogu se izbjeći hronične komplikacije. Novija tehničko-tehnološka unaprijeđenja terapije dijabetesa doprinose ovako uspješnom toku ove bolesti.
Diabetes mellitus predstavlja hronično, progresivno oboljenje. Ovu bolest karakteriše hronično povećan nivo glukoze u krvi, koji je posljedica nedovoljnog lučenja insulina ili smanjenog djelovanja insulina, a može biti posljedica udruženih poremećaja.
Kod osoba koje nemaju šećernu bolest, normalne vrijednosti šećera u krvi su od 3,3 mmol/L do 6,1 mmol/L. Iza obroka vrijednost glukoze (šećera) može porasti do 7,8 mmol/L, ali nakon 2h dostiže normalne vrijednosti.
Zašto kažemo da je hronična bolest?
Hronična je jer traje dugo, tj. najčešće je doživotna bolest. Ne može se u potpunosti izliječiti, ali se može držati pod kontrolom uz adekvatnu terapiju i promjenu životnih navika. Hronična hiperglikemija (povećana koncentracija glukoze u krvi) povezana je sa nastankom oštećenja i disfunkcijom mnogih organa kao što su oči, bubrezi, srce, krvni sudovi i nervi. Zbog ovoga, diabetes mellitus je glavni uzork nastanka terminalne faze bubrežne insuficijencije, sljepila, amputacije donjih ekstremiteta, moždanog udara, infarkta miokarda.
Što se tiče zastupljenosti ovoga oboljenja u populaciji, smatra se da će do 2045. godine broj oboljelih od šećerne bolesti iznositi oko 7 miliona ljudi, pa prema tome zbog sve većeg broja oboljelih, diabetes mellitus poprima oblik pandemije.
Klasifikacija dijabetesa i kako se dijagnostifikuje
Klasifikacija diabetes mellitus vrši se na osnovu patoloških procesa koji dovode do hiperglikemije, pa prema tome imamo dva tipa:
1) Diabetes mellitus tip I – javlja se kod djece i adolescenata, a može se pojaviti i kod odraslih do 30 godina.
2) Diabetes mellitus tip II – javlja se kod odraslih i sve je češće zastupljen kod mladih osoba, iznad 30 godina.
Diabetes mellitus tip I nastaje zbog potpunog ili djelomičnog nedostatka insulina, dok diabetes mellitus tip II nastaje kao rezultat više poremećaja kao što su: stepen insulinske rezistencije, povećana produkcija glukoze, kao i poremećaj u lučenju hormona pankreasa (insulina). Pored ova dva tipa šećerne bolesti, postoji i mnogo drugih specifičnih tipova koji mogu biti uzrokovani genetskim faktorom, lijekovima, bolestima pankreasa, kao i različitim infekcijama.
Kriterijumi za dijagnozu šećerne bolesti su:
– HbA1c ≥ 6,5%.
– Glukoza natašte ≥ 7,00 mmol/L.
– 2h nakon oralnog opterećenja glukozom (OGTT) ≥ 11,1 mmol/L.
– Izmjerena glukoza u bilo kom uzorku krvi ≥ 11,1 mmol/L.
Šta je gestacijski dijabetes i kako se dijagnostifikuje?
Kad se prvi put javi u trudnoći povećan nivo glukoze u krvi, takav oblik dijabetesa naziva se gestacijski dijabetes. Prema novijim kriterijumima, dijagnoza gestacijskog dijabetesa (dijabetes u trudnoći) se postavlja ako se u samo jednom mjerenju glukoze nataše nađe vrijednost 5,1 - 7,00 mmol/L na prvoj kontroli u trudnoći. Ako je početni test uredan, između 24. i 28. nedjelje trudnoće, radi se oralni test opterećenja (OGTT).
Osnovni kriterijumi za dijagnozu dijabetesa u trudnoći su:
– Glukoza u venskoj plazmi natašte veća ili jednaka od 5,1 mmol/L.
– OGTT: glukoza nakon jednog sata veća ili jednaka od 10,00 mmol/L.
– OGTT : glukoza nakon dva sata veća ili jednaka od 8,5 mmol/L.
– Kod gestacijskog dijabetesa po prvi put se povišen nivo glukoze u krvi javi u toku trudnoće, a nivo
šećera se postporođajno normalizuje. Ukoliko visok nivo glukoze u krvi traje i nakon poroda, tada se u trudnoći radilo o novootkrivenoj šećernoj bolesti.
Koji su simptomi za diabetes mellitus?
Diabetes mellitus tip I je oblik koji nastaje iznenadno i može uključivati sljedeće simptome: učestalo mokrenje, prekomjerna žeđ, suhoća usta, izraziti umor (nedostatak energije), stalna glad, nagli gubitak težine, zamućenje vida, učestale infekcije.
Diabetes mellitus tip II, ranije poznat kao insulin nezavistan tip šećerne bolesti. Zastupljen je mnogo više, obuhvata oko 90% svih oboljelih. Simptomi kod ovoga oblika su mnogo blaži, teže ih je dijagnostifikovati, a ponekad mogu i izostati, pa se se bolest dijagnostifikuje kad su već nastupile komplikacije.
Najčešća akutna komplikacija šećerne bolesti je hipoglikemija (snižena koncentracija glukoze u krvi). Do hipoglikemije dolazi kad pacijent aplikuje preveliku dozu insulina, zbog neredovnih obroka, pojačane fizičke aktivnosti, kao i zbog unosa velike količine alkohola. Prvi znaci hipoglikemije su: znojenje, ubrzan rad srca, drhtavica, glad, bljedilo, vrtoglavica.
Šta trebate učiniti u slučaju hipoglikemije?
Uzmite glukozom obogaćenu namirnicu, a to je slatki napitak (najbolje čaša koka-kole), glukozne bombone ili obrok koji je obagaćen velikom količinom ugljenih hidrata.
Bijeli luk i šećerna bolest: Kako fermentisani bijeli luk djeluje kod osoba oboljelih od dijabetesa?
Preparati brenda Alvitpharm u svom sastavu zadrže black garlic (fermentisani bijeli luk), kojem je dokazano hipoglikemijsko djelovanje (snižavaju povećan nivo glukoze u krvi). Aminokiselina S-alil-L-cistein je organsko jedinjenje čija je koncentracija mnogostruko veća u fermentisanom bijelom luku u odnosu na svježi bijeli luk. Prema zaključku velikog broja studija, S-alil-L-cistein, kao glavno bioaktivno jedinjenje black garlic-a, ima potencijal da djeluje hipoglikemijski (smanjuje nivo šećera u krvi) i hipolipidemijski (smanjuje nivo masti u krvi) sa minimalnim neželjenim efektima, što nije slučaj sa konvencionalnom terapijom u liječenju ovih stanja.
Primjenom S-alil-L-cisteina se poboljšavaju i metaboličke i vaskularne promjene, što smanjuje mogućnost različitih komplikacija. Dokazano je da smanjuje koncentraciju glukoze, glikoziliranog hemoglobina (HbA1c), uree, kreatinina i mokraćne kiseline. S-alil-L-cistein pozitivno utiče i na nivo jetrenih enzima, pa je dokazano da smanjuje nivo aspartat-transaminaze (AST), alanin-transaminaze (ALT) i alkalne-fosfataze (ALP). Što je posebno zanimljivo, studija koja se bavila ovim ispitivanjem upoređivala je laboratorijske rezultate nakon tretmana sa fermentisanim bijelim lukom i sa lijekom, oralnim antidijabetikom, gliklazidom, i rezultati su bili gotovo identični, a sa upotrebom fermentisanog bijelog luka smanjen je nivo neželjenih efekata u odnosnu na farmakoterapiju. To znači da bi se S-alil-L-cistein mogao smatrati pouzdanim agensom u terapiji diabetes mellitus-a, ali još uvijek nije tačno definisan, niti istražen mehanizam djelovanja S-alil-L-cisteina kod ovakvih stanja. Vrlo često je povećan nivo šećera u krvi praćen i povećanim nivom holesterola i triglicerida u krvi. Prema tome, kontrola hiperglikemije (povišen nivo šećera u krvi) i hiperlipidemije (povišen nivo masti u krvi) je u snažnoj korelaciji sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih komplikacija. Mnogim studijama je dokazano da fermentisani bijeli luk ima mogućnost da smanji nivo glukoze u krvi, poveća nivo insulina, te povoljno utiče na lipidni status organizma (smanjuje vrijednost ukupnog holesterola i triglicerida, te povećava vrijednost HDL (dobrog) holesterola), a reguliše i apetit. Hiperglikemija predstvalja oksidativni stres, a pošto fermentisani bijeli luk ima veoma jak antioksidativni potencijal, preporuka je da se balck garlic koristi i kao preventiva, pogotovu kod osoba koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu šećerne bolesti. Takođe, zbog mogućnosti da neutrališe slobodne radikale, preparati na bazi black garlic-a se preporučuju i kao preventiva da ne bi došlo do komplikacija šećerne bolesti, kao što su moždani udar, infarkt miokarda, amputacija donjih ekstremiteta, bubrežna insuficijencija.
Lactobacillus bulgaricus, probiotski soj, može poboljšati antioksidativni kapacitet fermentisanog bijelog luka u prevenciji gestacijskog diabetes mellitus, to je dokazano jednom studijom u kojoj je učestvovalo 226 žena sa povećanm rizikom za nastanak ovoga oboljenja.
Reference:
Antioxidant effect of garlic and aged black garlic in animal model of type 2 diabetes mellitus
magistar farmacije Radojka Kostić